05 Oct Put do Coolturopolisa vol. 4: Kafa
Autor: HR tim projekta Budi Coolturan 2019. Tekst je lično delo autora, a ne stav organizacije
Dragi naši putnici,
Dobro došli na narednu stanicu našeg „Puta do Coolturopolisa”. Ove nedelje smo vam spremili nekoliko zanimljivosti o napitku koji nas najčešće spašava u ispitnim rokovima.
Da li ste znali..?
Pastiri su otkrili kafu u Etiopiji, oko 800. godine pre n. e. Prema legendi, pastiri koji su čuvali koze primetili su efekat koji je kofein imao na njihove koze, koje, kao da bi zaplesale nakon što pojedu bobice kafe.
Jedan tamošnji monah je, zatim, pripremio piće sa bobicama kafe i otkrio je da ga ono drži budnim noću, i tako je nastala prva šoljica kafe. Kroz istoriju, bilo je pet pokušaja da se kafa zabrani. Kafa je prvi put zabranjena u Meki, 1511. godine, jer su vladari verovali da podstiče radikalno razmišljanje. Zatim, italijanski sveštenici su u XVI veku pokušali da zabrane kafu jer su verovali da je satanska tvorevina. Ipak, Papa Kliment VII je toliko voleo kafu da je ukinuo zabranu i krstio kafu 1600. godine.
Ali, otomanski vladar Murat IV je otišao još dalje, kada je stupio na presto 1623. godine, uveo je prve kazne za ispijanje kafe, a koje su uključivale batinanje i bacanje u more. Godine 1746., švedska vlada je proglasila nezakonitim čak i posedovanje pribora za kafu, uključujući šoljice i posude. Konačno, 1777. godine, Fridrih Veliki od Pruske je izdao manifest kojim je proglasio superiornost piva nad kafom, pošto je smatrao da je potrošnja piva u zemlji trpela posledice zbog kafe.
Kafa je prvobitno bila hrana. Bobice kafe su mešane sa mašću kako bi se dobio obrok bogat energijom. Takođe je konzumirana kao vino kada je pripremana iz pulpe bobica kafe. Kafa je zapravo voće. Zrna kafe, onakva kakva mi znamo, zapravo su koštice bobica nalik na trešnje, koje rastu u žbunju. Iako je kafa zapravo seme, naziva se zrnom zbog sličnosti sa zrnima pasulja.

Evo i nekih zanimljivih činjenica:
- Kafa duže ostaje topla kada joj dodate mleko. Kafa sa dodatkom mleka se hladi oko 20% sporije od obične crne kafe.
- Ali, kada dodate mleko, ono slabi dejstvo kofeina. Naše telo apsorbuje kafu mnogo sporije kada joj dodate sadržinu mlečne masti, što smanjuje stimulanse.
- Tamno pečene kafe imaju manje kofeina od laganije pečenih. Iako je ukus često jači, pečenje zapravo sagoreva određenu količinu kofeina.
- I sam miris kafe može da vas probudi. Grupa naučnika tvrdi da jednostavno udisanje mirisa kafe može da izmeni aktivnost nekih gena u mozgu, smanjujući efekte manjka sna. A onda kada popijete tu šoljicu kafe, kofein dospeva u vašu krv brzo, u roku od 10 minuta.
- Osobe koje piju kafu imaju manji rizik od Alchajmerove bolesti. Istraživači su otkrili da stariji pacijenti sa visokim nivoom kofeina u krvi imaju veću šansu da izbegnu Alchajmerovu bolest. Istraživanja su pokazala da kofein utiče pozitivno na dijabetes tip 2 i Parkinsonovu bolest. Takođe se pokazalo da štiti od raka kože kod žena.
Ljudi iz sveta kulture takođe su koritili kafu kao sredstvo za razbuđivanje, tako je, prema legendi, Honore de Balzak pio 50 šoljica kafe dnevno kako bi mogao ostati budan i nastaviti pisati. Isti broj šoljica kafe dnevno pripisuje se i francuskom filozofu Voltaireu.
Ovaj napitak pomogao je i u svetu sporta. 1932. godine, Brazil nije mogao priuštiti da pošalje svoje sportiste na Olimpijske igre u Los Anđelesu. Ipak, imali su kreativnu ideju. Brod sa sportistima napunili su kafom i prodali je usput.
Sa kafom ne treba preterivati, međutim, potrebno je da popijete preko 100 šoljica da biste uneli smrtonosnu dozu kofeina.
Takođe, od 80-ih godina XX veka počela je da se razvija i nova, takozvana, „latte umetnost“ u kojoj umetnici crtaju različite slike i oblike na površini gotovog kapućina.

Još zanimljivih slika „latte umetnosti“ možete pogledati na OVOM LINKU.
I za kraj, Francuski diplomata Taleran jednom prilikom je izjavio:
„Kafa je dobra kada je crna kao đavo, vrela kao pakao, čista kao anđeo i slatka kao ljubav.”